U Europi se pojavila koalicija zemalja koje podržavaju Turski tok
U Europi se pojavila koalicija zemalja koje podržavaju Turski tok
U Europi se formira politička koalicija za potporu ruskom projektu provođenja plinovoda Turski tok. Po mišljenju ruskih stručnjaka, novi blok će dodatno osnažiti ruski projekt. Među članicama nema Bugarske, koja je ranije pod pritiskom Europske komisije odustala od izgradnje plinovoda.
U Europi se formira politička koalicija za podršku ruskog projekta izgradnje plinovoda Turski tok po dnu Crnog mora iz Rusije u Tursku i dalje u zemlje Južne Europe, tvrde ruski stručnjaci. Prije nekoliko dana je u Budimpešti održan susret šefova diplomacija Grčke, Srbije, Makedonije, Mađarske i Turske, na kome je razmatrano sudjelovanje ovih zemalja u Gazpromovom projektu Turski tok, izvještava ruski poslovni list Kommersant. U svojstvu promatrača susretu je nazočio i predstavnik Europske komisije. Na kraju susreta potpisana je deklaracija o energetskoj suradnji i diverzifikaciji isporuke prirodnog plina iz Turske u zemlje Europe. “Potpisivanje deklaracije o Turskom toku može se okarakterizirati kao formiranje bloka koji će omogućiti da se taj projekt realizira. Ovaj sporazum je svakako postao jedna od ključnih točaka projekta, jer je znatno povećao šanse da se ideja realizira”, kaže Aleksej Kozlov, glavni analitičar investicijske tvrtke UFC.
Novi blok
Predstavnici pet zemalja dogovorili su se da redovito održavaju sastanke i da formiraju stručnu grupu u čijoj nadležnosti će biti razvoj infrastrukture za transport plina. Nova skupina će se baviti i pitanjima financiranja projekta. Sudionice susreta će pojedinačno rješavati konkretna pitanja vezana za sudjelovanje u Gazpromovom projektu. Kapacitet Turskog toka će iznositi 63 milijarde kubičnih metara plina, od čega će se 47 milijardi provoditi na granicu Turske i Grčke, i ta količina će biti namijenjena europskim potrošačima. Ovom količinom Gazprom planira nadoknaditi smanjenje tranzita plina kroz Ukrajinu.
Po riječima Antona Soroka, analitičara investicijskog holdinga Finamore, potrebe zemalja Južne Europe za plinom u najskorije vrijeme će biti zadovoljene zahvaljujući novom projektu. Pri tome, kako ističe stručnjak, svojim ulaskom u projekt Turska postaje “još jedan veliki potrošač prirodnog plina”, ali projekt u suštini ostaje nepromijenjen.
Novi saveznici
Bugarska nije ušla u novi politički blok potpore Turskom toku. Ona je ranije aktivno sudjelovala u projektu Južni tok, prema kome je morska dionica plinovoda trebala stići do Bugarske, a zatim u zemlje Južne Europe, uključujući Srbiju i Makedoniju. Međutim, ruska tvrtka je odustala od projekta, jer je Bugarska na zahtjev Europske komisije obustavila rad na plinovodu. Po riječima Alekseja Kozlova, problemi Južnog toka su bili poticaj za pripremu projekta Turski tok. “Bugarska se pokazala kao partner koji ovisi o Zapadu i samim tim je izgubila mogućnost da surađuje sa Gazpromom”, kaže on.
Prema sporazumima ruske i turske strane, morska dionica projekta će u dužini od 660 km ići po planiranoj trasi Južnog toka, što znači da Gazprom neće morati trošiti sredstva za nova istraživanja morskog dna. Zatim će plinovod napraviti zaokret u pravcu europske obale Turske. Ranije je Gazprom platio europskim partnerima milijardu dolara za njihovo sudjelovanje u projektu plinovoda Južni tok.
Prema riječima Antona Soroka, izgradnja plinovoda po novoj trasi također se može suočiti s problemima u Europskoj uniji, ali će na kraju plinovod ipak biti uveden u eksploataciju. Podršku ovom projektu je pružio i premijer Grčke Aleksis Cipras prilikom svog nedavnog posjeta Moskvi. Prema njegovim riječima, plinovod će biti realiziran “s potpunim poštovanjem zakona Europske unije”.
Planirate li poslovno putovanje u Rusiju i zemlje bivšeg SSSR-a – obratite se agenciji Atlantis Travel. Stručno i uslužno osoblje rado će Vam pomoći u pronalasku i rezervaciji smještaja, povoljnih avionskih karata, brzo i jednostavno izdati vizu za Rusiju, te pružiti svu potrebnu podršku na putovanju.
