Srbija sve više izvozi u Rusiju

Izvoz Srbije u Rusiju u 2013. godini premašio je milijardu dolara. Vrijednost srpskog izvoza u ovu zemlju u prošloj godini bila je veća za 22,2 posto nego u prethodnoj, a od 2010. bilježi prosječan godišnji rast od 33 posto.

Srpski negativni saldo, najviše zbog uvoza nafte i prirodnog gasa, koji je u 2008. godini bio “težak” 2,9 milijardi, lani je sveden na 904 milijuna dolara, tako da je pokrivenost uvoza izvozom dostigla 54 posto. Ukupne ruske investicije u Srbiji od 2003. približavaju se sumi od tri milijarde dolara.

U Privrednoj komori Srbije kažu za “Politiku” da očekuju daljnji rast vrijednosti međusobne robne razmjene, naročito našeg izvoza, ali i novih investicija ruskih kompanija, čemu će doprinijeti velika ulaganja u energetici, prometu i dolazak ruskih banaka i osiguranja.

“Koliko god se nekima činilo da Srbija u trgovanju s Rusijom nedovoljno koristi pogodnosti koje pruža sporazum o bescarinskom izvozu, postignuti rezultati u plasmanu srpske robe na ruskom tržištu u godinama poslije izbijanja svjetske krize govore suprotno”, kaže Dejan Delić, samostalni savjetnik Odbora za ekonomske odnose sa inozemstvom PKS.

Sve je više poduzeća koja izvoze u Rusiju, a sporazum o bescarinskoj trgovini koji imamo sa ovom velikom zemljom neodoljivi je mamac i za strane investitore. Oni znaju da se veoma isplati podići fabriku u Srbiji da bi se bez carine izvozilo u Rusiju, ali i u Bjelorusiju, Kazahstan, Tursku i zemlje CEFTA.

Tu mogućnost do sada su najviše iskoristili investitori iz Italije, Slovenije, Hrvatske, proizvođači elektroopreme za automobile iz Južne Koreje, ali i Nijemci.

Daleko je Rusija, kaže Delić, troškovi transporta su skupi i zato je sasvim razumljivo što srpska poduzeća nastoje kupce za svoju robu naći u zemljama u okruženju i članicama EU, koje također ne naplaćuju carinu na našu robu.

I pored toga, sve je više kompanija koje izvoze u Rusiju i sve je duža lista proizvoda koji se tamo plasiraju. U 2013. izvozilo je 768 srpskih kompanija, a godinu ranije 702. Prošle godine se izvozilo 1.372 proizvoda, naspram 1.207 u 2012.

Najzastupljeniji proizvodi u srpskom izvozu su hula-hop čarape, podni pokrivači i tapete, zatim jabuke, višeslojne podne ploče, lijekovi za maloprodaju, cirkulacijske pumpe za sisteme grijanja, cijevi od rafiniranog bakra i vanjske gume za putničke automobile.

Iz Rusije u Srbiju se najviše uvoze nafta i plin, zatim aluminij i žica od rafiniranog bakra. Uvozi se i urea, ugljik, odlivci, otpresci, otkivci neobrađeni od bakra, cigarete koje sadrže duhan, šipke i profili od rafiniranog bakra.

“Na režimu slobodnog izvoza je 99 posto robe, a na narednom zasjedanju Međuvladine komisije dvije zemlje PKS će predložiti da se na tom spisku nađu i šećer, određene vrste sireva i duhanski proizvodi”, najavljuje Delić.

“O eventualnom bescarinskom izvozu automobila ‘Fiat’ proizvedenih u Kragujevcu, dogovor treba da postignu ‘Fiat – Rusija’ koja u toj zemlji ima dvije fabrike automobila. Srbija bi, naravno, pozdravila mogućnost bescarinskog izvoza ‘Fiata 500-L’. Ako bi se na listi robe, koja se u Rusiju uvozi bez carine, našli i navedeni proizvodi, onda bi carina vrijedila samo još za meso peradi, alkoholna pića sa 40 posto alkohola, i polovna roba”, dodaje on.

Sasvim je izvjesno, tvrdi sugovornik “Politike”, da će vrijednost srpskog izvoza narednih godina rasti. Manjka nam umijeće predstavljanja vlastitih mogućnosti i ponude. Nije fraza da Srbija može samo u Moskvi prodati cjelokupnu proizvodnju svježeg voća i povrća, ali nema organiziranog otkupa i objedinjene ponude.

Rusko tržište još održava u životu našu građevinsku industriju, tvrdi Delić. Tamo će posla za njih biti i ubuduće na izgradnji objekata za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018, naročito posle dobro obavljenog posla u Sočiju. Tvrtka “PSP Farman” Branislava Grujića gradit će stadion CSKA u Moskvi. Naši grade i u Bjelorusiji i Kazahstanu.

Zvuči nevjerovatno, ali jedna od najvećih poteškoća naših poduzeća u poslovanju sa ruskim kompanijama je “jezična barijera”.

“Naši poslovni ljudi ne govore ruski, a Kinezi i Japanci ga govore ‘bez akcenta’”, kaže Delić, koji je diplomirao na Katedri za ruski jezik i književnost Beogradskog univerziteta, koja važi za jednu od najboljih u Evropi.

“Ruski odlično govore i Nijemci, Talijani… Poznavanje engleskog jezika za ruske privrednike je ‘suvišni komoditet’. Kad se Rusu obratite na engleskom jeziku, vi ste partner drugog reda. Kad progovorite dobro ruski, vrata su vam širom otvorena”, tvrdi on.

Izvor: Politika / Poslujtesrusijom.rs

–

Planirate li poslovno putovanje u Rusiju – obratite se agenciji Atlantis Travel. Stručno i uslužno osoblje rado će Vam pomoći u pronalasku i rezervaciji smještaja, povoljnih avionskih karata, brzo i jednostavno izdati vizu za Rusiju, te pružiti svu potrebnu podršku na putovanju.

…jer putovanje u Rusiju počinje u Atlantis Travel-u…