Sankcije nisu prepreka za ekonomski razvoj između Hrvatske i Rusije

Za dodatno unapređenje bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, Hrvatska gospodarska komora i gospodarska komora Ruske Federacije, uz potporu Ministarstva gospodarstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova organizira rusko-hrvatski gospodarski forum u Moskvi 17. veljače 2015.

vrdoljak

Sankcije nisu prepreka za ekonomski razvoj između Hrvatske i Rusije. Na čelu hrvatske delegacije na forumu bit će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U njezinom sastavu biti će predstavnici oko šezdeset najvećih hrvatskih kompanija, koje predtavljaju čitav spektar sektora ekonomije: poljoprivreda, brodogradnja, energetika, transport, turizam, farmacija, građevina itd.

Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak govori nam o razvoju hrvatsko-ruske suradnje tijekom sankcija.

Prema informacijama s kojim raspolažemo i dalje postoji značajan interes ruskih kompanija za investiranjem u RH, ali i hrvatskih tvrtki za rusko tržište te ruski i hrvatski interes za suradnju na trećim tržištima. To potvrđuje i skori Rusko-hrvatski gospodarski i investicijski forum koji će se održati u Moskvi, a kojem je cilj daljnje unaprjeđenje već postojećih gospodarskih odnosa s naglaskom na predstavljanje investicijskih mogućnosti Republike Hrvatske potencijalnim ruskim investitorima, posebice u području turizma i energetike.

Koje hrvatske kompanije imaju dobru perspektivu za suradnju s Rusijom u 2015.?

Na ruskom tržištu, tradicionalno je dobro afirmirana hrvatska farmaceutska industrija, kao i graditeljstvo, a dobru suradnju ostvaruju proizvođači strojeva i opreme. Velike šanse postoje i u proširenju asortimana prehrambene industrije, posebno u segmentu zdrave hrane koja u poveznici s turizmom za Rusiju može predstavljati izuzetno zanimljivu ponudu.

Kada govorimo o perspektivnim područjima gospodarske suradnje, možemo reći da gotovo da i nema područja u kojem hrvatske tvrtke ne bi mogle surađivati s Rusijom, osim onih obuhvaćenih sankcijama, to više što Rusija ujedno predstavlja i još veće, jedinstveno euroazijsko tržište (Rusija, Kazahstan, Bjelorusija) koje pruža velike mogućnosti za hrvatske tvrtke.

Kako se razvija situacija s MOL-om, kompanijom INA i Gazpromom?

O eventualnoj suradnji između MOL-a i Gazproma, mi ne možemo govoriti jer to je stvar poslovnih odluka dviju kompanija.

No, mogu potvrditi da se na stručnoj razini analiziraju sve mogućnosti rješenja trenutačne situacije u kojoj MOL želi narušiti energetsku stabilnost zemlje i razvoj INA-e. Hrvatska država je zbog najave MOL-a o mogućnosti prodaje udjela u INI, ali i neispunjenja MOL-ovih poslovnih planova o razvoju INA-e te odluka suprotnih interesima države, odlučila preispitati sve mogućnosti. Država kao drugi najveći dioničar u strateški važnoj energetskoj tvrtki za Republiku Hrvatsku, time pokazuje odgovornost prema državnim strateškim interesima. Trenutačno smo usredotočeni na arbitražne postupke i završetak pregovaračkog procesa s MOL-om, a ako bi se MOL odlučio na prodaju svog dijela dionica i od eventualnog novog partnera očekujemo partnerski odnos s državom kao drugim najvećim dioničarom u INA-i, koji će biti u cilju razvoja INA-e kao samostalne, razvijene, regionalne kompanije, koja će ulagati u istraživanje nafte i plina, rafinerije, maloprodaju naftnih derivata te širenje poslovanja u zemlje regije, a ne biti nečija podružnica.

Koje su hrvatske kompanije izašle na rusko tržište u 2014.?

U ovom trenutku ne postoji potpuni podatak o broju novih kompanija u Hrvatskoj koje su tijekom protekle godine započele poslovnu suradnju u Ruskoj Federaciji, a o nekima koje su u završnim fazama pregovora ne možemo govoriti jer je to predmet poslovnih tajni te tvrtke.

No, postoje vrlo ohrabrujući podaci o razvoju poslovne suradnje u 2014.godini. Nakon pada robne razmjene u 2013. godini, koja je iznosila 1,4 milijarde američkih dolara (USD), usprkos sankcijama, a prema preliminarnim podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, tijekom deset mjeseci 2014. godine, došlo je do porasta ukupne robne razmjene od 25% u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Tako je ukupna robna razmjena od siječnja do listopada 2014. godine iznosila više od 1,3 milijardi USD. Izvoz iz Republike Hrvatske u Rusku Federaciju iznosio je 283 milijuna USD, što predstavlja porast od 4,5%, dok je uvoz iz Rusije u Hrvatsku iznosio 1,05 milijardi USD, što je porast od 32% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.

S kojim se glavnim preprekama suočavaju hrvatske kompanije kad pokušavaju izaći na rusko tržište?

Formalne poteškoće su prevenstveno posljedica sankcija, pa tu svakako spada i nestabilnost ruske rublje što predstavlja svojevrsni poslovni rizik kod naplate potraživanja.

Nadalje, pojedini ruski propisi, norme i carinske procedure znaju biti nedovoljno transparentni pa to ponekad otežava snalaženje i poslovanje hrvatskih gospodarskih subjekata u Rusiji.

Postoje, naravno, i određene prepreke nevezane uz aktualnu situaciju, a to su prvenstveno nepoznavanje jezika i poslovnih običaja, te često nedovoljna osposobljenost hrvatskih tvrtki za izlazak na tako zahtjevno tržište kao što je rusko, koje ima iznimno snažnu konkurenciju stranih ali i domaćih, ruskih tvrtki.

Što očekujete od Rusko-hrvatskog foruma u Moskvi?

Cilj Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma i investicijske konferencije u Moskvi je pronaći prostor za unaprijeđenje tih odnosa u budućnosti kada neće biti opterećujućeg tereta sankcija i pokazati inicijativu s hrvatske strane u tom smislu. Unatoč trenutačnim poteškoćama u poslovanju, na taj način želimo i očuvati postojeće gospodarske odnose naših dviju zemalja. No, unatoč svemu, čak i trenutačna situacija otvara brojne nove mogućnosti suradnje, od transfera znanja i tehnologija do uzajamnih investicija, kako ruskih tvrtki u Hrvatskoj, tako i hrvatskih tvrtki u Rusiji, te zajedničke proizvodnje.

Nadalje, kako su mnoga hrvatska poduzeća posljednjih godina uložila znatna sredstava za bolje pozicioniranje svojih proizvoda na ruskom tržištu, te kako Rusija i dalje spada u, za njih, strateško važno tržište, tim je hrvatskim tvrtkama u ovoj situaciji potrebna jaka institucionalna podrška kako bi zadržali svoje mjesto na ruskom tržištu.

 

Izvor: Ruski vjesnik

Planirate li poslovno putovanje u Rusiju i zemlje bivšeg SSSR-a – obratite se agenciji Atlantis Travel. Stručno i uslužno osoblje rado će Vam pomoći u pronalasku i rezervaciji smještaja, povoljnih avionskih karata, brzo i jednostavno izdati vizu za Rusiju, te pružiti svu potrebnu podršku na putovanju.

…jer putovanje u Rusiju počinje u Atlantis Travel-u

 

« Vrati se na prethodnu stranicu