Rusi ruše rekorde na stranom tržištu nekretnina

I dok se u Hrvatskoj razrađuje zakon kojim se regulira kupovina nekretnina u Republici Hrvatskoj za ruske građane, a padu interesa za hrvatske nekretnine doprinosi i vizni režim, Rusi na stranom tržištu nekretnina ruše rekorde.

Prema podacima Centralne banke Rusije, samo za prva tri mjeseca 2013. godine Rusi su za kupovinu nekretnina u inozemstvu Rusi uplatili 414. mil. dolara. A tome treba i pridodati da neki ruski građani još uvijek uzimaju hipoteku u stranim bankama ili isplaćuju kupovinu s već otvorenih računa.

Rusi najčešće kupuju nekretninu izvan svoje države da bi tamo odlazili na odmor. Od drugih popularnih ciljeva svakako se mogu navesti posao i liječenje, a ima i onih koji planiraju život u inozemstvu.

Turske vlasti nedavno su službeno proglasile Ruse liderima među stranim kupcima po broju sklopljenih poslova. Dok je ove godine po cijenama nekretnina najpristupačnija Bugarska, gdje se, uz malo sreće, jednosoban stan na Crnom moru može kupiti za 30 tisuća eura. Relativno su jeftine i nekretnine na Cipru, u Pafosu, gdje jednosobni stan košta 60-65 tisuća eura. Nagli pad cijena na nekretnine u Španjolskoj doveo je do toga da potražnja za nekretninama naprosto ruši svaki prijašnji rekord, a potencijalni se kupci zanimaju prije svega  za jeftine nekretnine kao što su stanovi u primorju koji koštaju od 50 do 100 tisuća eura. Cijena nije jedini čimbenik pri izboru države u kojoj će Rusi kupiti nekretninu. Jedni žele dobiti dozvolu boravka, pa se prije svega okreću Latviji, Sloveniji, Grčkoj, Cipru.

Kako prenosi Ruski vjesnik, Georgij Dzagurov, generalni direktor kompanije Penny Lane Realty, kao pozitivnu tendenciju primjećuje da u posljednje vrijeme ima manje nepromišljenih kupovina. Znalo se događati da se kupac, potpuno osvojen reklamom, baca na kupovinu neke nekretnine a da se pritom ne upozna s uvjetima sklapanja posla ili mogućih dodatnih poslova. A ti troškovi mogu biti zaista veliki, jer troškovi sklapanja posla mogu u nekim zemljama iznositi i do 20% od vrijednosti samog objekta. Oni koji nemaju visoke prihode prilikom kupovine nekretnina u inozemstvu uzimaju hipoteku u stranima bankama. Najniži postoci hipoteke su u Austriji, Velikoj Britaniji, Latviji, Francuskoj i Švicarskoj. U pravilu stopa nije viša od 5%“, a najznačajniju sumu zajma (70% od vrijednosti objekta) moguće je dobiti u bankama Velike Britanije, Španjolske, Cipra i Francuske. Rusima je najlakše dobiti hipoteku u Španjolskoj, a najteže u Njemačkoj gdje strani kupci jako rijetko dobivaju kredit, budući da je procedura dobivanja dokumenata stroža i banke se puno rigoroznije odnose prema zajmoprimcima. A ako Rus kupuje nekretninu u Njemačkoj s hipotekom u ruskoj banci, prodavači, posebno oni koji su gradili objekt, često traže da se dokaže rentabilnost banke, a nerijetko i uvjet da se hipotekarni kredit može uzeti samo u njemačkoj banci.

Ne pada potražnja za nekretninama u prijestolnicama vodećih država Europske unije, dok je u zadnje vrijeme zamjetan pad zanimanja za kupovinu nekretnina u turističkim središtima, prije svega jer je oni koji žele već odavno imaju. Stoga stručnjaci prognoziraju pad obima kupovina stambenih nekretnina u inozemstvu. No ti će se gubici, prema njihovom mišljenju, nadoknađivati rastom broja poslova s komercijalnom djelatnošću.