Zlatni prsten

Zlatni prsten (ruski: Золото́е Кольцо́) naziv je za nekoliko gradova nedaleko od Moskve. Gradovi bogati brojnim arhitekturnim spomenicima i povijesnim svjedočanstvima desetljećima privlače turiste. Kao glavnu destinaciju najčešće biraju Moskvu, a zatim kreću na izlete u gradove Zlatnog prstena. Svi oni koji su posjetili te gradove, reći će vam da je prava šteta zaobići ih u svom putovanju i ne posvetiti im svoga vremena tim pravim muzejima pod vedrim nebom (ponudu putovanja u gradove Zlatnog prstena možete vidjeti ovdje).

U Zlatni prsten ubraja se više od dvadeset gradova. Najpopularniji ili glavni gradovi, kako ih Rusi nazivaju, su Sergijev Posad, Pereslavlj-Zalesski, Rostov Veliki, Kostroma, Ivanovo, Jaroslavlj, Suzdalj i Vladimir. Tim gradovima kao turističko odredište često se pridružuju i Ribinsk, Aleksandrov i Uglič.

Zašto Zlatni prsten?

 
Malo koji ljubitelj putovanja nije čuo za naziv Zlatni prsten. No malo tko zna kada i zašto je nastao. Prvi se put naziv Zlatni prsten pojavio 60-ih godina kada je novinar Jurij Bičkov prepoznao vrijednost i ljepotu naslijeđa koje ti gradovi čuvaju. Napisao je niz priloga o osam povijesno i kulturno važnih gradova sjeveroistočno od Moskve te tako pospješio populariziranje tih gradova kao turističkih odredišta. Pogledate li kartu, vidjet ćete da su raspoređeni tako da oblikuju krug odakle je vjerojatno potekla ideja prstena. Zlatni predstavlja vrijednost koju ti gradovi imaju za ruski narod i rusku povijest, a moguće je da su brojne pozlaćene kupole pridonijele tom atributu.


Gradovi Zlatnog prstena kriju velika djela majstora zlatnog doba arhitekture 12. i 13. stoljeća, vrijedne spomenike iz vremena velikog preporoda u ruskoj kulturi i umjetnosti (kraj 14. st. – 15. st. ) te raznolike zanimljive građevine iz 16., 17. i 18. stoljeća. Oni su doista prave škrinje starine i čuvari davnih vremena. Otkrijte tajne povijesti i duh davne Rusije. Izaberite putovanje gradovima Zlatnog prstena ili ga kreirajte po svojoj želji uz pomoć naših stručnjaka za Rusiju!


Suzdalj je udaljen 215 km od Moskve.  Ima  oko 12 000 stanovnika što ga svrstava u manje gradove Rusije. Jedan je od najstarijih ruskih gradova. Arheološke iskupine upućuju na postojanje toga grada već u 9. st. Prvi se put Suzdalj spominje u jednom ljetopisu  davne 1024. godine.  U 11. stoljeću bio je glavni grad Rostovsko-Suzdaljske Kneževine,   a početkom 16. st. postao je dijelom Moskovske Kneževine. Tada je izgubio svoju političku samostalnost, ali je i dalje ostao važno religijsko i kulturno središte o čemu nam svjedoče brojne građevine i spomenici.

Ono što očarava svakog posjetilja Suzdalja jest ljepota drvene arhitekture koja, uronjena u zelenilo i ljepotu prirode, stvara vedru umirujuću sliku još uglavnom ruralnog kraja. Brojne kupole, visoki zvonici očuvanih crkava i drevni manastiri svjedoče o važnosti pravoslavlja u stvaranju ruske povijesti.


Danas se u Suzdalju skriva više od 200 povijesnih spomenika ruske kulture, a mnogi od njih na popisu su Svjetske kulturne baštine. Jedna od najzanimljivijih i najdojmljivih građevina je Pokrovski manastir.  Njegove zidine čuvaju tragičnu priču o ženama koje su muževi prognali s dvorova i zauvijek zatvorili u manastir.  Među njima je bio i Petar Veliki koji je prognao svoju prvu ženu u Pokrovski manastir, a stoljeće prije nje svoje je zatočeništvo među istim zidinama oplakivala i majka Ivana Groznog.


Među brojnim spomenica rasprostranjenim u krugu od 9 km treba istaknuti suzdaljski kremlj, Spasiteljev manastir svetog Eutimija i crkva Borisa i Gleba. Oni se ubrajaju se u tzv. bijele spomenike gradova Suzdalja i Vladimira, a zbog svoje ljepote i povijesne i kulturne važnosti uvršteni su na Popis svjetske kulturne baštine.

Znamenitosti i zanimljivosti Suzdalja:

  • Suzdaljski kremlj (9. st.)
  • Crkva Borisa i Gleba (12. st.) u Kidekši (selo udaljeno 4 km od Suzdalja)
  • Katedrala Gospina Porođenja (13. st.)
  • Spasiteljev manastir Svetog Eutimija (14. st.)
  • Pokrovski manastir (14. st.)
  • Arhijerejski dvorovi (15. st. – 18. st. )
  • Katedrala Isusovog preobraženja (16. st.)
  • Crkva sv. Nikole (18. st. )
  • Muzej drvene arhitekture i seljačkog života
  • Freske Andreja Rubljova
  • Godišnji festival ruskih banja
  • Jahanje i obilasci u konjskim zapregama
  • Vožnja saonicama po zaleđenoj rijeci
  • Restorani gdje možete probati jedinstvena jela po recepturi starijoj od 300 godina

Putovanje u gradove Zlatnog prstena možete pogledati i odabrati na našim stranicama, a želite li samo izlet ili putovanje u grad Suzdalj, stručnjaci agencije Atlantis Travel rado će vam ponuditi sve usluge organizacije putovanja.


Vladimir je jedan od najstarijih ruskih gradova i jedan od najposjećenijih gradova Zlatnog prstena. Udaljen je 180 km od Moskve. Broj stanovnika grada Vladimira prelazi 347 000.

Prvi se put Vladimir spominje 990. godine, no godinom osnutka smatra se 1108. godina. Vladmir Monomah te je godine utvrdio grad i tako ga učinio važnom točkom u obrani Rostovsko-Suzdaljske Kneževine. U vrijeme vladavine kneza Andreja Bogoljubskog grad doživljava procvat i svoje zlatno doba te postaje glavnim gradom Rostovsko-Suzdaljske Kneževine. Unatoč provali Tatara u 13. st., Vladimir je sačuvao velik broj remek-djela arhitekture i umjetnosti koje svakako treba pogledati.

Danas je Vladimir moderan grad koji uspješno spaja prošlost i suvremenost što je vidljivo u velikom broju drevnih očuvanih spomenika i modernih građevina. Poznat je i kao centar izrade tradicionalnih ruskih suvenira među kojima su izuzetno popularni prikazi katedrale Gospina Uzašašća, Zlatnih vrata i crkve Pokrova na Nerli.


Zlatna vrata jedan su od najpoznatijih spomenika u Vladimiru koji potječe iz 12. st. Vrata su zapravo toranj s crkvom posvećenom skidanju Gospinog ogrtača (skidanjem svog ogrtača Gospa je, prema predaji, sačuvala grad). Uz Zlatna vrata ističe se katedrala Gospina Uzašašća sagrađena u 12. st. osobito poznata po freskama velikog Andreja Rubljova i Danila Černoga (15. st.) te po tome što se u noj čuvaju ostaci kneza Andreja Bogoljubskog. Katedrala stoji na 6 metara visokom brežuljku, na ušću rijeka Klyazma i Nerl. U neposrednoj blizini nema ceste te da biste došli do nje, potrebno je pješačiti oko 2 km što je vrlo ugodna šetnja.

Katedrala svetog Dimitrija još je jedna drevna građevina u Vladimiru koju nijedan turist neće izbrisati sa svoga popisa. Na njezinim fasadama nalazi se više od 1000 prekrasnih reljefa koji prikazuju događaje iz Davidovog života.
Zlatna vrata, katedrala svetog Dimitrija i katedrala Gospina Uzašašća ubrajaju se u tzv. bijele spomenike gradova Suzdalja i Vladimira, a zbog svoje ljepote i povijesne i kulturne važnosti uvršteni su na popis Popis svjetske kulturne baštine.


Uz spomenute građevine, Vladimir se može podičiti velikim brojem muzeja, arhitektonskim remek-djelima, prelijepim gradskim parkovima i kulturnim spomenicima. Nedaleko od grada Vladimira nalazi se selo Bogoljubovo gdje se nalazi dvorac Andreja I. Bogoljubskog i crkva Gospina posredovanja na Nerli. Obje građevine ubrajaju se u tzv. bijele spomenike. Bogoljubovo je udaljeno svega 2-3 km te je prava šteta zaobići ga pri posjetu Vladimira.

Znamenitosti i zanimljivosti grada Vladimira

  • Katedrala svetog Dimitrija (12. st.)
  • Katedrala Gospina Uzašašća (12. st.)
  • Zlatna vrata (12. st.)
  • Spomenik u čast 850. godine Vladimira
  • Bijela kuća neobičnog oblika
  • Vodotoranj
  • Spomenik Vladimiru zvanom Crveno sunce
  • Muzej prirode
  • Muzej povijesti
  • Muzej kristala
  • Dječji muzejski centar – muzej igračaka, dječjih soba i škola iz 16. i 17. st. 
  • Muzej vojničke hrabrosti
  • Spomenik tužnom vrataru
  • Godišnja izložba Kristal, lakirana minijatura, vez
  • Selo Bogoljubovo 
  • Organizirane plovidbe rijekama u okolici Vladimira

Putovanje u gradove Zlatnog prstena možete pogledati i odabrati na našim stranicama, a želite li samo izlet ili putovanje u grad Vladimir, stručnjaci agencije Atlantis Travel rado će vam ponuditi sve usluge organizacije putovanja.

Jaroslavlj je grad Zlatnog prstena koji odiše ruskom poviješću na svakom koraku. Nalazi se oko 260 km od Moskve. Srednje je veličine i ima oko 600 000 stanovnika. Obilje kulturnih spomenika, povijesnih ostataka, arhitekutrnih zanimljivosti, muzeja, velik izbor hotela i raznih turističkih sadržaja svjedoči o Jaroslavlju kao o iznimno privlačnoj i sve popularnijoj destinaciji u Rusiji.

Grad se prvi put spominje 1071. godine. Osnovao ga je Jaroslav Mudri 1010. godine kao utvrdu na mjestu gdje se ulijevaju rijeke Volga i Kotoroslj. Bio je prvi kršćanski grad na rijeci Volgi. Legenda govori kako je na tom mjestu Jaroslav Mudri savlado ogromna medvjeda otkuda vjerojatno i lik medvjeda na grbu Jaroslavlja. U 15. st. grad Jaroslavlj je ušao u sastav Moskovske Kneževine, a u 18. st. razvio se u jedno od velikih trgovačkih središta Rusije. Današnji izgled u najvećem dijelu duguje velikoj urbanoj reformi carice Katarine Velike. Zahvaljujući arhitekurnim ljepotama, 2005. god. je uvršten na Popis svjetske baštine UNESCO-a. 


Zašto Jaroslavlj nazivaju gradom crkvi i manastira, jasno je iz samog popisa nekih najvažnijih znamenitosti. Posebno se ističu crkve sv. Ilije Proroka, biser ruske arhitekture 17. stoljeća s predivnim freskama i crkva Rođenja Kristova s očuvanim ikonama. Tu je jedno i od najstarijih ruskih kazališta, a u gradu se čuvaju i djela staroruske umjetnosti.  Nakon obilska brojnih znamenitosti priuštite si odmor u parku i šetalištu Strelka, omiljenom među turistima, pokraj ušća rijeka Volge i Kotoroslj.

Putovanje u gradove Zlatnog prstena možete pogledati i odabrati na našim stranicama, a želite li samo izlet ili putovanje u grad Jaroslavlj, stručnjaci agencije Atlantis Travel rado će vam ponuditi sve usluge organizacije putovanja.

Znamenitosti i zanimljovosti u Jaroslavlju 

  • Manastir Spasiteljeva Preobraženja s katedralom sv. Spasitelja (16. st.) i crkvama sv. Nikole Nadeina i Ilije Proroka (17. st.)
  • Mitropolitski dvorovi (17. st..)
  • crkva sv. Ivana Zlatoustog
  • crkva Bogojavljenja
  • crkva Rođenja Kristova
  • crkva sv. Ivana Krstitelja
  • Tolgski manastir u obližnjem mjestu Tolga (6 km od Jaroslavlja)
  • Volgin toranj (17. st.)
  • Manastir sv. Ćirila Afanaskijevskog
  • kapela Aleksandra Nevskog
  • Volkovljevo kazalište (18. st.) 
  • Demidovljev stup
  • Toranj sv. Blaža.
  • Muzej umjetnosti ( smješten u Gubernatorskom domu)

Kostroma je glavni grad Kostromske oblasti koji se nalazi na ušću rijeka Volga i Kostroma, oko 400 km od grada Moskve. Na području od 144.5 kvadratnih metara naseljeno je više od 270 000 stanovnika. Kostroma je jedan od najstarijih i najljepših povijesnih gradova Zlatnog prstena i cijele Rusije.

Grad je podignut u 12. st. na ušću rijeke Volge i Kostrome po kojoj je grad dobio ime. Zanimljivo je spomenuti da je Kostroma u ruskoj mitologiji označavala proljeće i plodnost. Prvi se put grad spominje 1213. godine kada je rostovski knez Konstantin razorio Kostromu. Grad su, u razdoblju od 13. do kraja 17. st., nekoliko puta napadali i razarali Tatari. Sredinom 14. st. Kostroma je postala dijelom Moskovske Kneževine. Od sredine 17. st. u Kostromi se razvija tekstilna i metalna industrija, a nakon toga i ostale grane industrije te se grad ubrzano razvija i postaje trećim gradom u Rusiji po gospodarskoj važnosti i broju stanovnika (nakon Moskve i Jaroslavlja).


Danas se jednim od glavnih pokretača razvoja Kostrome smatra turizam. Kostroma svojim povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama već dugi niz godina privlači velik broj turista, a u posljednje se vrijeme razvija i poslovni turizam. U gradu se organiziraju razni forumi, seminari i kulturni događaji međunarodnog karaktera. U turističkoj se ponudi osobito ističe plovidba brodom po rijeci Volgi.

Kostroma se često naziva i provincijskom prijestolnicom. Kao i Moskva, Kostroma je osnovana u 12. st. te je smještena na sedam brežuljaka i podijeljena rijekom na dva dijela.

Glavna je znamenitost Kostrome Ipatijev manastir Svetog Trojstva. Manastir se smatra kolijevkom dinastije Romanovih. U njemu je svoj zaklon našao prijestolonasljednik Mihail Fjodorovič Romanov čiji su dolazak na vlast Poljaci neuspješno pokušali spriječiti. Manastir se ponosi i velikom riznicom drevnih rukopisa čije je vrijednost danas neprocjenjiva.


U sklopu samostana nalazi se i hram Sv. Trojstva iz 16. st. Hram je čuven po svojim freskama i ikonama. Nekoliko je puta uništavan, ali mu je početkom 20. st. vraćen prvobitni izgled.

Pored Ipatijevskog manastira, treba istaknuti i Bogojavljensko-anastazijski manastir iz 15. st. U njemu se čuva slavna ikona Bogorodijce Fjodorovske koju ruski narod štuje više od 800 godina.

Arhitekturom se ističe i Požarna kula iz 19. st. koja je ukras na glavnom gradskom trgu. Smatra se najljepšom požarnom kulom ruske provincije. Poseban šarm Kostromi daju kamene trgovačke ulice s nizom šarolikih trgovačkih radnji.

Znamenitosti i zanimljivosti Kostrome
Kostromski kremlj
Ipatijev manastira Svetog Trojstva (14. st.)
Bogojavljensko-anastazijski ženski manastir (15. st.)
Požarna kula (19.st.)
Crkveni povijesno-arheološki muzej Ipatijeva manastira Svetog Trojstva
Sjenica A. N. Ostrovskog (20. st.)
Muzej-dom I. V. Mališeva (18.st.)
Muzej Romanovih (20. st)
Muzej prirode Kostromske oblasti
Muzej kazališnih kostima
Muzej nakita
Muzej Kostromska sloboda
Kazalište A. N. Ostrovskog (19. st.)
Spomenik Juriju Dolgorukom
Spomenik Ivanu Susaninu

Putovanje u gradove Zlatnog prstena možete pogledati i odabrati na našim stranicama, a želite li samo izlet ili putovanje u grad Kostromu, stručnjaci agencije Atlantis Travel rado će vam ponuditi sve usluge organizacije putovanja.


Sergijev Posad, jedan od gradova Zlatnog prstena,  važno je kulturno, religijsko i administrativno središte Moskovske oblasti.  Udaljen je samo 52 km od Moskve. Zbog blizine ruskog glavnog grada, turisti pristigli u Moskvu često odlaze na jednodnevni izlet u Sergijev Posad.

Grad je nekoliko puta mijenjao ime koje mu je dano u čast svetoga Sergeja Radonežskog: prvotno se zvao Sergijevski Posad, nakon toga nosio je današnje ime –  Sergijev Posad pa samo Sergijev, u komunističko se vrijeme zvao  Zagorsk kako bi se uklonila povezanost naziva grada i religije, a od 1992. ponovno je preimenovan u Sergijev Posad.

Sergijev Posad dobio je status grada tek u 18. st. po naredbi carice Katarine Velike. Grad je zapravo nastao spajanjem nekoliko naselja izgrađenih oko Trojstvene lavre svetog Sergeja. Trojstvena lavra svetog Sergeja najpoznatija je znamenitost u Sergijevu Posadu i najvažniji ruski manastir. Pojam lavra označuje manastirsko naselje koje se sastoji od niza sakralnih građevina u središtu kojih je obično glavna crkva.


Manastir je nazvan u čast svetoga Sergija Radonežskoga koji je i osnovao manastir u 14. st. Sv. Sergij je dao sagraditi prvu drvenu crkvu u sklopu samostana, posvećenu Svetom Trojstvu, a zatim je donio povelju koja je propisivala izgradnju pomoćnih manastirskih zgrada. Stoljeće kasnije, skupina srbijanskih monaha izgradila je kamenu katedralutakođer posvećenu Svetom Trojstvu. U toj se katedrali nalaze relikvije sv. Sergija i prelijepe ikone slavnih ruskih slikara, Andrej Rubljova i Danila Černoga. Crkva Svetoga Duha u središtu je manastira i jedna je od najstarijih građevina u kompleksu. U sklopu manastira nalazi se i  katedrala Uznesenja čiju je izgradnju po uzoru na istoimenu katedralu u Moskovskom kremlju naručio car Ivan Grozni. Katedrala se gradila više od 25 godina. Navodni ljubavnik ruske carice Elizabete izgradio je posljednju građevinu u sklopu samostana – crkvu Djevice iz Smolenska. U sklopu manastira nalazi se još niz građevina koje čuvaju kulturnu, duhovnu i povijesnu vrijednost.


Nakon Oktobarske revolucije zgrade manastira izgubile su religijsku ulogu i pretvorene su u svjetovne građevine. Tek 1946. manastir je vraćen Ruskoj pravoslavnoj Crkvi.  Manastir je 1992. god. unešen u Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Sergijev Posad poznat je i po Muzeju igračaka i izradi poznatih ruskih suvenira koji se u nas nazivaju babuškama. Svakako vrijedi posjetiti i Palaču kulture J. A. Gagarina.

Znamenitosti i zanimljivosti Sergijeva Posada

  • Trojstvena lavra svetog Sergeja
  • Crkva sv. apostola Petra i Pavla
  • Crkva Sv. Uzašašća
  • Palača kulture J. A. Gagarina
  • Muzej igračaka
  • Crkveno-arheološki muzej
  • Godišnji festival balona neobičnih oblika Nebo sv. Sergija

Putovanje u gradove Zlatnog prstena možete pogledati i odabrati na našim stranicama, a želite li samo izlet ili putovanje u Sergijev Posad, stručnjaci agencije Atlantis Travel rado će vam ponuditi sve usluge organizacije putovanja.

Rostov, poznatiji kao Rostov Veliki, jedan je od najstarijih gradova Zlatnog prstena i cijele Rusije. Spominje se već davne 862. god. Nastao je na obalama živopisnog jezera Nera u Jaroslavljskoj oblasti. Udaljen je oko 210 km od Moskve i 53 km od Jaroslavlja.


Nekoć je bio jedan od najvećih ruskih gradova i metropolitansko sjedište te centar pisanja ljetopisa što je u ono doba bilo veoma važno. Iz tih starih vremena njeguje se i danas izrada staklenog emajla po kojem je Rostov Veliki posebno poznat.

Rostov Veliki bogat je kulturnim i povijesnim znamenitostima kao i ostali gradovi Zlatnog prstena. Među najpoznatiji znamenitostima svako je rostovski kremlj koji se smatra najljepšim ruskim kremljom poslije moskovskog. Izgrađen je u 17. st. zahvaljujući mitropolitu Joni Sisojeviču. U njemu je smješten zanimljiv muzej crkvenih starina. Na središnjem trgu Rostova nalazi se katedrala Marijina Uzašašća. Pretpostavlja se da je izgrađena u 16. st. Svako zvono te katedrale ima svoje ime i poseban zvuk, a najveće zvono teži čak 32 tone. U Rostovu se nalazi i jedan od najstarijih samostana, osnovan u 11. st. i posvećen Abrahamu. Tu je još i Jakovljevski samostan, poseban po spoju pseudogotičke, barokne i klasicističke arhitekture, te drugi manastiri i brojne crkve koje svojom ljepotom i povijesnom važnošću privlače brojne posjetitelje. Jedna od rostovskih znamenitosti svakako je i prelijep Gradski park smješten uz obalo jezera Nera. Svake se godine tu priređuje „Vodeni show Rostova Velikog“ koji privlači brojne gledatelje iz cijele Rusije i svijeta.

Pereslavlj Zalesski jedan je gradova Zlatnog prstena poznatih po predivnoj ruskoj arhitekturi brojnih crkava i manastira. Smješten je u samom centru Zlatnog prstena, na obali živopisnog Pleščejevog jezera u koje se ulijeva rijek Trubež. Od glavnog grada Rusije udaljen je oko 140 km.

 
Grad Pereslavlj-Zalesski samo je pet godina mlađi od Moskve. Nastao je 1152. godine. Osnivačem grada smatra se knez Jurij Dolgoruki. Početkom 13. st. u Pereslavlj-Zalesskom rodio se i veliki knez Aleksandar Nevski. U vrijeme vladavine njegova sina, Pereslavlj-Zalesski postao je prijestolnica sjeverno-istočne Rusi. U 14. st. postao je dijelom Moskovske Kneževine. Grad je, nakon više stoljeća pljačke, požara, razaranja, za vrijeme Petra Velikog postao mjestom izgradnje manjih brodova koji su poslužili za stvaranje velike ruske mornarice.

U Pereslavlju je sagrađeno 9 crkava i 5 manastirskih kompleksa među kojima je najpoznatiji Nikitski muški samostan. Kao posebna zanimljivost izdvaja se muzej „Brodić Petra I“. U tom se muzeju nalazi slavni Petrov brod „Fortuna“ koji je prvi put zaplovio po Pleščejevom jezeru. Svakako treba prošetati Pereslavljevskim arboretumom i Crvenim trgom na kojem se nalazi spomenik Aleksandru Nevskom te posjetiti drevni grad Kleščin, udaljen 2 km od Pereslavlja. Kleščin je poznat po zidinama iz 12. st. i po Plavom kamenu. Plavi kamen je gromada koja teži 4 tone i kojoj su se u davna vremena klanjali pogani.

Ivanovo je jedan od manje poznatih dijamanata među gradovima Zlatnog prstena. Smješten je na rijeci Uvod, a od Moskve je udaljen oko 290 km. Grad se prvi put spominje u 16. st., no status grada dobio je tek 1871. godine.


Još u dalekoj prošlosti Ivanovo je bio grad poznat po razvijenoj tekstilnoj industriji. Petar Veliki je odlučio je upravo u Ivanovo razviti rusku tekstilnu proizvodnju. Kako su se u toj grani industrije većinom zapošljavale žene, grad je dobio i nadimak Grad nevjestaIvanovo je poznat i kao grad velikih štrajkova i prosvjeda nastalih zbog loših radničkih uvjeta te kao grad prvog Sovjeta jer se u njemu 1905. god. osnovalo prvo Vijeće radničkih zastupnika.

U Ivanovu je bilo sjedište brojnih obitelji plemićkog roda, a njhove palače i raskošni domovi sačuvani su do danas. Grad je prepun i građevina konstruktivizma među kojima se ističu zgrada „Brod“, Dom kolektiva i dr. Ne treba zaobići ni Vvdenski ženski manastir te bar neke od zanimljivih ivanovskih muzeja kao što je Muzej ivanovskog pamuka, Ivanovski muzej zavičajne povijesti te Muzej umjetnosti i industrije.

Myshkin je još jedan prekrasan grad koji se nalazi regiji Jaroslavlja.

miš

Prema legendi, Princ Ukhotsky se nakon lova odlučio odmoriti na obali rijeke. Nakon nekog vremena probudio ga je miš koji mu je prešao preko lica. Princ je otvorio oči i vidio poskoka dolazi ravno prema njemu. Stoga je princ, kako bi odao počast mišu koji ga je upozorio te mu time spasio život, naredio izgradnju kapelice na tom mjestu. Miška znači mali miš na ruskom, pa je naziv grada doslovno Grad Malog Miša. Grad Miškin ima nekoliko jedinstvenih muzeja, uključujući i jedini muzej miša u svijetu, Valenki muzej te Muzej votke otovren u čast Peteru Smirnoffu, rodom iz Miškina, izumitelja svjetski poznatog branda votke.

The prince opened his eyes and saw a viper coming straight toward him. In order to honour the mouse that warned him and saved his life, the prince ordered a chapel to be built on that very spot.

Putovanje u gradove Zlatnog prstena možete pogledati i odabrati na našim stranicama, a želite li samo izlet ili putovanje u jedan od tih gradova, stručnjaci agencije Atlantis Travel rado će vam ponuditi sve usluge organizacije putovanja.

« Vrati se na prethodnu stranicu