Problemi ruskog draguljarstva

Na Međunarodnom draguljarskom ekonomskom forumu u organizaciji Gilde draguljara Rusije i Privredne komore RF održanom u Moskvi u rujnu stručnjaci su procijenili da bi se izvoz draguljarskih proizvoda iz Rusije mogao uvećati četiri do pet puta za samo pola godine, piše Ruski vjesnik.

Glavni cilj moskovskog foruma nije izlaganje draguljarskih proizvoda, nego pronalaženje načina koji će omogućiti draguljarima da postanu konkurentniji i traženiji na svjetskom tržištu. Poslanica Državne Dume RF Jelena Panjina rekla je da se na ruskom draguljarskom tržištu pojavila unutarnja konkurencija, ali da domaći draguljarski proizvodi još uvijek nisu dovoljno konkurentni na inozemnom tržištu zbog zakonskih poteškoća.

Potpredsjednik Privredne komore RF Aleksandar Ribakov upozorio je da su na ruskom tržištu strani proizvođači draguljarskih proizvoda zastupljeni sa 25% a domaći sa 75 posto, te da se samo 5 posto domaćih draguljarskih proizvoda izvozi. Predsjednik Gilde draguljara Rusije Gagik Gevorkjan vjeruje da bi izvoz mogao biti 4 do 5 puta veći. U Rusiji se godišnje proizvede 226 tona zlata, a samo 50 tona se koristi u draguljarskoj industriji. Gevorkjan je podsjetio da je  uvoz 7 puta veći od izvoza. „Naši draguljarski proizvodi ne mogu biti konkurencija jeftinim uvoznim”, rekao je Gevorkjan poručivši da je za plasman ruskih draguljarskih proizvoda nužno više pažnje posvetiti nacionalnim brendovima.

Draguljarska radionica na čijem je čelu umjetnik i draguljar Iljgiz Fazulzjanov može biti dobar primjer uspješnog prodora ruskih brendova na svjetsko tržište. Iljgiz Fazulzjanov, koji u svojoj radionici izrađuje nakit pod brendom„Ilgiz F”, u posljednje vrijeme je dobio nekoliko prestižnih nagrada u području draguljarstva. Francuzi i Švicarci zovu ga „kralj emajla”, a njegove radove prodaje aukcijska kuća Christie’s. Fazulzjanov kaže da njegov nakit mnogo više kupuju stranci nego Rusi jer su prezasićenim klijentima zanimljivi novi i neobični draguljarski proizvodi izrađeni nepoznatim tehnikama. „Nitko osim nas ne radi u takvoj tehnici”, objašnjava zlatar.„Kolekcionari biraju složenije predmete, a jednostavnije primjerke kupuju oni koji žele taj nakit nositi. No i od najjednostavnijeg komada nakita može se napraviti umjetničko djelo. Svaki element i svaki ornament na našem nakitu ima određeno značenje i razlog zašto se upravo na tom mjestu nalazi“, poručuje zlatar.

Ipak, Iljgizov primjer još uvijek je iznimka. Predsjednik draguljarske tvrtke „Almaz holding” Flun Gumerov upozorio je da je težnja za većom prisutnosti na svjetskom tržištu pozitivna, ali još uvijek nije sasvim jasno kako se ona u praksi može realizirati. Smatra da to što uvoz premašuje izvoz nije jedini problem. Ruski draguljari izvoze vrlo malo svojih proizvoda čak i u susjedne zemlje članice ZND.„Zbog brojnih birokratskih poteškoća na koje nailaze, proizvođači draguljarskih proizvoda napuštaju Rusiju”, sa žaljenjem zaključuje Gumerov.

Za pitanja o vizama za Rusiju, putovanjima u Rusiju, organizaciji raznih seminara, sajmova i sl. u Rusiji možete se obratiti agenciji Atlantis Travel.

« Vrati se na prethodnu stranicu