Otoci ruskog Dalekog istoka

Otoci koji okružuju Vladivostok, najveći grad ruskog Dalekog istoka, prepuni su legendi, povijesti i prirodnih čuda. Vladivostok se nalazi na poluotoku Muravjov-Amurski na koji se nastavlja niz otoka: Ruski, Popova, Rejneke, Rikorda i nekoliko manjih. Svi oni čine Arhipelag carice Eugenije. Ovaj naziv arhipelag je dobio još 1850-ih, prije nego što je osnovana ruska pomorska utvrda Vladivostok, a ime su mu dali Francuzi (po francuskoj carici Eugeniji). Oni su bili prvi Europljani koji su ove otoke ucrtali na geografsku kartu.

Svaki od ovih otoka privlačan je za ronioce i ljubitelje netaknute prirode, kao i za one koji se  zanimaju za povijest. Otok Rejneke nedaleko od Vladivostoka ima veliki broj divnih plaža i savršen je za odmor od svibnja do rujna.  Danas je najjednostavnije stići do najvećeg i Vladivostoku najbližeg Ruskog otoka, budući da ga od 2012. povezuje most s kopnom. Između Vladivostoka i Ruskog otoka  nalazi se more uz Istočni Bospor, nazvan tako u čast „starog“ Bospora. Pokriven šumom, otok površine od oko 100 km2pouzdano štiti Vladivostok s juga. Zato je ubrzo nakon dolaska Rusa u ove krajeve, on postao dio Vladivostočke utvrde, čije su ispostave i ukopane artiljerijske baterije razasute na ogromnom području. U sovjetsko vrijeme na otoku je bio stacioniran veliki broj vojnih jedinica, pa su čak i stanovnici Vladivostoka (koji je u to vrijeme imao status „zatvorenog grada“) morali nabaviti posebnu propusnicu, ako su ga željeli posjetiti. Danas se na mjestu nekadašnjih vojarni uzdižu zgrade Dalekoistočnog federalnog sveučilišta (DVFU). Novi sveučilišni kampus, kao i most do otoka, izgrađeni su 2012. na inicijativu Vladimira Putina. Upravo ovdje je te godine održan summit Azijsko-pacifičkog foruma za ekonomsku suradnju (АТЭС). A nakon toga na otoku se počinje održavati nastava, tako da studenti i predavači s kopna prelaze ovamo, u morsku uvalu Ajaks. Na otoku Ruskom 20-30 km puta je asfaltirano, dok su ostali putovi još uvijek zemljani. Svuda možete naići na ruševine carskih i sovjetskih vojarni, kao i na brda kroz koja su prokopani podzemni tuneli i prolazi. Osim sveučilišta, na otoku će biti izgrađen najveći oceanarij u Rusiji. Posjetioci rado obilaze muzej „Vorošilovska baterija“, gdje mogu vidjeti ukopanu artiljerijsku bateriju s dvije ogromne topovske kupole i cijevima kalibra 305 mm, koje su ovdje prenesene s ratnog broda „Poltava“ i postavljene početkom 1930-ih zbog obrane od mogućeg japanskog napada. Ove topovske kupole bile su aktivan dio naoružanja sve do 1997. Ispod njih se nalazi nekoliko podzemnih razina koje su također otvorene za javnost.

Na otoku postoji veliki broj živopisnih uvala, koje mještani koriste za kupanje i ribolov. Međutim, otok je zasad samo djelomično kultiviran. Osim kampusa DVFU-a i nekoliko manjih sela, teren je ovdje poludivlji i čine ga tajga, planine i stari vojni putovi, koji ponekad podsjećaju na lovačke staze. U budućnosti, tvrde predstavnici lokalnih vlasti, otok će postati punopravni rajon Vladivostoka.

Otoci Popova i Rejneke, koji se nalaze iz Ruskog otoka, imaju veliki broj predivnih plaža, more je čisto i toplo od lipnja do rujna. Do njih se u periodu plovidbe (od proljeća do jeseni) može stići redovnim putničkim brodskim linijama. Ovi otoci su slabije naseljeni, a veći broj ljudi na njima boravi samo tijekom ljetnih mjeseci, u sezoni kupanja. Na otoku Popova nalazi se muzej Dalekoistočnog državnog morskog rezervata. Na otoku Rejneke posjetioci mogu obići ruševine vojarni.

Za ljetni odmor još je privlačniji živopisni susjedni otok Rikorda, ali do njega nije organiziran redovni promet (međutim, može se unajmiti motorni čamac preko stranice farpost.ru). Još teže se stiže na otok Furugelma, najjužniji otok Rusije u okviru morskog rezervata.

Istočno od Vladivostoka nalazi se još nekoliko otoka, među kojima su najveća Putjatin i Askold. Na Putjatinu danas ima oko tisuću stanovnika. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća tu su se nalazile tvornice porculana i cigle Alekseja Starceva, poznatog poduzetnika na Dalekom istoku. Ovaj otok je imao čak i željeznicu na konjsku vuču. U sovjetsko vrijeme ovdje se nalazila državna farma za uzgoj životinja sa skupocjenim krznom i kombinat za preradu ribe. Danas Putjatin spada među popularne turističke destinacije. Ovoj otok privlačan je zbog jezera Gusina, na kojem raste ugrožena biljna vrsta, lotos Komarova, najljepši vodeni cvijet, simbol budizma. Iako se otok administrativno nalazi unutar granica zatvorenog vojnog grada Fokina, prilaz Putjatinu nije ograničen i na njega se stiže trajektom iz naselja Dunaja.

Još je teže doći do otoka Askold koji ima oblik potkovice i još je udaljeniji od kopna. Ovaj otok ima bogatu povijest. Upravo je na njemu 1868. došlo do konflikta između Kineza, koji su bez dozvole na otoku vadili zlato, i ruskih vlasti. U sovjetsko vrijeme na Askoldu se nalazio čitav vojni gradić sa školama i bolnicama, dok je danas otok gotovo nenaseljen. Na njemu je ostao samo svjetionik, a u šumama divlji sobovi.

Otok Petrova je poznat mnogobrojnim legendama. Nalazi se u blizini istočne obale Primorskog kraja, nedaleko od sela Kijevka (oko 200 km od Vladivostoka preko južnih ogranaka planinskog vijenca Sihote-Alinja). Otok Petrova je dio Lazovskog prirodnog rezervata i stoga, ako ga želite posjetiti, najprije se morate dogovoriti s upravom rezervata, koja posjetiocima u tu svrhu iznajmljuje motorni čamac. Na otoku možete vidjeti ostatke zidina utvrde tajanstvenog Bohajskog carstva, kao i gustu šumu tise. Veliki broj mističnih vjerovanja povezani su s drvećem, kamenjem i izvorima. Legende kažu da se na kori jednog drveta povremeno pojavljuje lice šamana, da izvorska voda pomaže ženama kako bi zatrudnjele, a grane drveća se izvijaju u obliku kineskog hijeroglifa koji znači „vječnost“. Priča se da se na ovom otoku mehanički satovi često bez razloga zaustavljaju, a mobiteli sami isključuju.

U blizini Vladivostoka nalazi se i veliki broj sasvim malih otočića, kao što su: Magareće uši, otok koji, ako se promatra iz određenog ugla, izgleda kao brod koji tone; otok Skripljova na kojem se nalazi najstariji svjetionik i gdje su za vrijeme Drugog svjetskog rata služile žene-artiljerke; Kovriška, koji podsjeća na ogromnog kita. Za svaki od ovih otoka vezan je veliki broj priča u kojima je danas već teško razlikovati istinu od mašte. Ovi otoci se mogu, bez ikakvih problema, obići motornim čamcem ili jedrenjakom.

Za pitanja o vizama za Rusiju, putovanjima u Rusiju, organizaciji raznih seminara, sajmova i sl. u Rusiji možete se obratiti agenciji Atlantis Travel.

« Vrati se na prethodnu stranicu