Negativni demografski trendovi

Zbog negativnih demografskih trendova, Rusija će morati zatvoriti čak 733 škole, jer djece nema. Stručnjaci predviđaju da će do 2030. broj žitelja Ruske Federacije biti manji za punih 10 posto, što je alarmantan podatak.

„Nemamo dovoljno djece”, kaže direktor ruske državne Agencije za javno zdravstvo Genadij Oniščenko, u intervjuu za agenciju Interfaks.

No, zatvaranjem škola, već se u startu dovodi u pitanje i najavljena politika širenja globalnog utjecaja velike zemlje putem, takozvane meke sile, odnosno aktivnim promoviranjem ruskog jezika i kulture izvan državnih granica.

O činjenici da je demografska kriza već duže vrijeme glavni problem i ruske ekonomije potvrdio je nedavno Aleksandar Morozov, glavni ekonomist u britanskoj financijskoj instituciji – HSBC, zadužen za Rusiju i Zajednicu nezavisnih država, koju čine bivše sovjetske republike. U intervjuu za rusko izdanje časopisa Forbs, on je ovu pojavu nazvao – demografskim „ehom rata”. Naime prije ratova i za vrijeme njih broj novorođenčadi prirodno opada. Sa druge strane, kada nastupi doba mira, ovaj broj naglo raste.

Rusija se već više od dva desetljeća pokušava oporaviti od uzaludnog rata u Afganistanu, raspada Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta, ponovnog rata, ovaj put u Čečeniji. Sve je to praćeno ogromnim promjenama na socijalnom i političkom planu, šok terapijama u sferi gospodarstva, ali i odricanjem od sovjetskih kanona i lutanjem u potrazi za suvremenijim društvom koje će uspješno uravnotežiti sve vrste razlika koje se šire zemljom – od Dalekog istoka do zapadnih granica.

U svemu tome, prva žrtva je – natalitet. U zemlji u kojoj danas, prema podacima iz travnja ove godine, živi 143,4 milijuna stanovnika, trenutno radi više od 44.000 škola. No, statistika, također pokazuje i da je uz povećanje nataliteta u odnosu na prethodne godine (1,90 milijuna novorođenčadi u 2012.), u odnosu na prethodne godine, broj umrle djece, također, u porastu. Tako je u 2012. broj rođene i preminule djece na 1.000 potpuno ujednačen, iznosi 13,3. Predsjednik Vladimir Putin je prošle godine apelirao na ruske obitelji za povećanje broja djece, odnosno najmanje troje, budući da je to jedini prirodan način da nacija ojača i krene naprijed. U protivnom, kako predviđaju stručnjaci Ujedinjenih naroda, Rusiju čeka – demografska katastrofa.

Sve navedeno, navodi Morozov, stajat će Rusiju jedan posto bruto nacionalnog dohotka. I to godinama unaprijed. Naime, sve je manje onih koji tek počinju raditi, a sve više onih drugih, čiji je radni vijek već pri kraju, ili je okončan. Smanjenje pritoka mladih na tržište rada smanjuje i potrebu za uslugama koje pruža visoko obrazovanje. Također, industrija koja se bavi proizvodnjom roba i usluga koje koriste mladi ljudi – od specifične ishrane, zabave, do modnih detalja – može doći u ozbiljnu krizu. S druge strane, raste broj starijih ljudi, umirovljenika kojima su potrebne druge vrste usluga. To znači održanje socijalnog statusa ove grupe žitelja, kao i veća ulaganja u medicinske usluge.

Prema Morozovu, to pred kompanije stavlja delikatan zadatak tehnološke obnove i kreiranja takve vrste proizvodnje koja će tražiti manje izravnog ljudskog rada. Poseban problem je veličina ruskog teritorija gdje je prosječna naseljenost 8,4 satnovnika po kvadratnom kilometru. Ogromni dijelovi istočnog, prekouralskog dela zemlje, praktično su pusti. Većina stanovništva svoju životnu šansu traži u europskom dijelu Rusije, po mogućnosti u velikim gradovima poput Moskve i Sankt Peterburga. Nedavno demografsko istraživanje pokazalo je da čak 74 posto Rusa živi u gradovima.

Stručnjaci predviđaju da će do 2030. broj žitelja Rusije pasti čak 10 posto. Najviše će se smanjiti broj etničkih Rusa, dok će muslimanskog stanovništva te imigranata, biti sve više, pa bi do 2030. Godine mogli činiti 16 posto ukupne populacije. Zbog smanjenja broja stanovnika, čak je i ruska vojska bila primorana smanjiti aktivni sastav.

Ruska „bitka za bebe” nije najavljena nedavno. Počela je, praktično, sa raspadom SSSR-a. Ipak, rezultati, za sada, nisu ohrabrujući. To bi moglo primorati vlasti u Moskvi da šire otvore granice za imigrante te više pažnje posvete dijelovima zemlje (Daleki istok), koji su do sada bili potpuno zaboravljeni od vlasti u Moskvi. A to traži velike socijalne reforme i primjereniju politiku prema manjinskim zajednicama.

« Vrati se na prethodnu stranicu