Hrvati popustili?

Hrvatska planira vratiti broj turista iz Rusije na razinu iz 2012. godine kada još nije bio uveden vizni sustav. To je izjavio krajem siječnja na susretu s novinarima i predstavnicima ruskih turističkih poduzeća zamjenik ministra turizma RH Ratomir Ivičić.

Rusi privukli pažnju – kvalitetom

Vizni sustav će se djelomice izmijeniti – čak kod prvog dolaska u konzulat državljani Rusije mogu dobiti hrvatsku višekratnu vizu za boravak do 180 dana. Turisti koji su već dobivali hrvatsku vizu mogu očekivati vizu s još duljim dopuštenim razdobljem boravka. Promijeniti će se i marketinški pristup – ministarstvo planira ozbiljnije ulagati u promidžbu Hrvatske na ruskom tržištu.

Takva se pozornost prema Rusima može činiti pomalo neobičnom s obzirom da najveći broj turista u Hrvatsku dolazi iz Njemačke, Slovenije, Austrije i drugih europskih zemalja. Rusija nije čak ni u prvih pet zemalja. Ipak, ovdje razlika nije u količini već u kvaliteti, smatraju akteri na tržištu: stvar je u tome što europski turisti u pravilu dolaze u Hrvatsku automobilom i zadržavaju se u jeftinijim apartmanima ili iznajmljuju privatne vile. Osim toga oni manje novca troše na hranu i razonodu, smatra Olga Vojkina, direktor za turizam u kompaniji „Ercog“: „Naš (ruski op.prev.) turist koji je spreman platiti odmor u Hrvatskoj za cijelu obitelj je najčešće imućniji od njemačkog para koji je potrošio tek nekoliko sati da dođe do Hrvatske na automobilu. Zbog toga i u turističkim središtima ruski gosti troše više“.

Rezerviranje postalo fleksibilnije

Prema podacima hrvatskog ministarstva turizma u prošloj godini zbog uvođenja viznog sustava broj ruskih turista koji je posjetio zemlju se smanjio za 22%. Ruski turoperatori pad prodaje procjenjuju na 35 do 40%. U prošloj sezoni za „Accent“ naročito, a i za rusko tržište općenito, kobna je bila politika hrvatskih hotelijera koji u kriznoj situaciji nisu pristali na ustupke prema ruskim turoperatorima. U ovoj se godini situacija mijenja – prema riječima tržišnih aktera pregovori za 2014. godinu vode se prema blažim uvjetima.  Podsjetimo, prije su Hrvati, osim rijetkih iznimaka, radili po principu „back to back“ – čvrsta obveza uz stopostotno plaćanje unaprijed bez mogućnosti naknadnih promjena.

Neke hotelske mreže su pristale nerealizirane, ali u potpunosti isplaćene rezervacije, iz 2013. godine „prebaciti“ u naredne godine. Upravo to se dogodilo s TUI  – hrvatski partneri su dali turoperatorima mogućnost da u toku tri godine kreiraju pakete na osnovi tih kapaciteta koje nisu prodali u 2013. godini. Prema riječima direktora marketinga i prodaje TUI Russia & CIS Ivora Vucelića, obveze su i dalje ostale, ali su hotelijeri pokazali spremnost pomoći: ako turoperatori budu imali teškoća s prodajom soba, hoteli će ih pokušati realizirati kroz sustave rezervacija.

Ostali igrači na tržištu tvrde kako prodaja kroz vlastite kanale nije novost za Hrvate jer su takvu mjeru oni  koristili i ranije u dogovoru s turoperatorima. Osim toga, baš taj princip izaziva određene sumnje: „Stvar je u tome što se glavna tržišta za Hrvate aktivno koriste ranijim rezerviranjem i što do trenutka kada ruski turoperatori budu spremni dati svoje rezervacije na realizaciju, tržišta već mogu biti zasićena“, smatra gđa. Vojkina.

Popusti – veći i dulji

Još jedna novina za Hrvate su veći popusti za raniju rezervaciju koji sada čak i u popularnim hotelima dosežu 15%. Razdoblje ranijeg rezerviranja u ovoj godini produljit će se do kraja travnja. Vucelić smatra kako prije za hotelijere takvi postupci nisu bili tipični. Iako je Olga Vojkina u prijašnjim razgovorima s novinarom TourDom.ru tvrdila kako se cjenovna politika pri tome nije promijenila jer hotelijeri, bez obzira na zamolbe od strane Vlade RH, zasad ne planiraju snižavati cijene smještaja.

S druge strane, nisu se sve hotelske mreže odlučile za takvu liberalizaciju. Neki traženi objekti kao i prije očekuju od turoperatora u cijelosti isplatu unaprijed i ne predlažu nikakve popuste za raniju rezervaciju. Primjerice, u takve mreže spada i popularna Plava Laguna.

Kako će se razvijati odnosi s hrvatskim hotelijerima čija je politika prema ruskim partnerima do ove godine bila iznimno nepopustljiva, pokazat će vrijeme. Iako možda upravo zahvaljujući ovim liberalnim mjerama Hrvatska neće više biti rizična zona.

« Vrati se na prethodnu stranicu