Ekolozi tvrde da su poplave na Dalekom istoku uzrokovane globalnim zatopljenjem

Kad je predsjednik Vladimir Putin otputovao je u Khabarovsku regiju kako bi pogledao razmjere štete od rekordne poplave na tom području, ekolog mu je poručio kako se mora suočiti ne samo s tvrdoglavo rastućim vodama, već i s vlastitim sumnjama o globalnom zatopljenju.

Neki ekolozi kažu da je globalno zatopljenje uzrok rekordne poplave na Dalekom istoku i upozoravaju da je više područja u Rusiji u opasnosti od ozbiljnih vremenskih promjena u budućnosti, kada će problem eskalirati.

Visoki dužnosnici, uključujući i one iz prirodnih resursa i okoliša Ministarstva, sastali su se u Khabarovskoj regiji kako bi razgovarali o utjecaju poplava, ali s obzirom na opseg ranije predstavljenih rješenja ekolozi ne očekuju nikakve promjene vladine politike.

Amurska regija je dosad najviše pogođena poplavama, ali hitni režim je trenutačno na snazi u republici Sakha i Khabarovsk i Primorye regijama, kao i Židovskoj autonomnoj regiji.

Rekordne količine kiše pale su u regiji Amur tijekom srpnja i kolovoza, nadmašivši godišnji prosjek uzrokujući najgoru situaciju s poplavama u više od jednog stoljeća. Vodostaj rijeke Amur u blizini Khabarovskog porastao je za daljnjih 15 centimetara i u prošli četvrtak dosegao 7,56 metara, prema statistikama državnog meteorološkog centra. Najviše do tada izmjerena razina bila je nešto viša od 6 metara.

Očekuje se pogoršanje trenutne situacije zbog nastavka padalina, pa lokalni meteorolozi predviđaju da bi vodostaj mogao narasti na  9 metara prije nego što  razina početi padati, što se očekuje tek sredinom mjeseca.

Preliminarne procjene za štete uzrokovane poplavama u Khabarovskoj regiji su 4,7 milijarde rubalja (141 milijuna dolara), a ta bi se brojka mogla povećati na 7 milijardi rubalja ako se situacija pogorša.

Broj ljudi koji su pogođeni poplavama na Dalekom istoku premašio je 50.000. Ozbiljnost situacije navodi Putina da razmotriti odgodu lokalnih izbora u tom dijelu planiranih za 8. rujna.

Neki stručnjaci povezuju rekordne poplave s globalnim zagrijavanjem. Povećana emisija ugljičnog dioksida mijenja proces izmjene topline između atmosfere i prostora, što dovodi do promjene u učestalosti i intenziteta oborina, rekao je Vladimir Chuprov, voditelj energetskog programa na Greenpeace Rusije.

Meteorolozi iz državnog  meteorološkog centra ne isključuje da globalno zatopljenje može biti na korijen problema.

 „Sasvim je moguće da su takve oborine doista posljedica globalnog zatopljenja. Kako inače objasniti tu stalnu promjenu klime?”, kaže Svetlana Ageyeva, voditelj meteorološke centra u Khabarovskoj regiji.

Tijekom sljedećih godina, Rusi će vidjeti kako globalno zatopljenje uzrokuje velike suše u južnoj Rusiji, osobito Krasnodarskoj, Voronezhskoj i Saratov regiji, mišljenja je Chuprov. Za taiga šume u europskom dijelu zemlje, fenomen će se manifestirati u većem broju požara i insekata.

Ono što te probleme čini još zabrinjavajućim je činjenica da je klimatske obrasce sve teže predvidjeti. Na primjer, poljoprivrednici u Središnjem federalnom okrugu od rekordne suše 2010, više ne mogu koristiti prirodne znakove kao što su količina snijega u prosincu i koliko je jasno nebo ljeti.

No, ostali su neodlučni u donošenju takvih zaključaka, pa Alexander Nakhutin, zamjenik direktora moskovskog Instituta za globalnu klimu i ekologiju, kaže da je prerano povući izravnu povezanost između rekordne kiše na Dalekom istoku i globalnog zatopljenja.

“Cirkulacija zraka i oborina se mijenjaju. To bi moglo imati neizravnu vezu, ali s obzirom na trenutne znanstvene spoznaje, ne možemo tvrditi da je globalno zagrijavanje uzročnik velikih poplava”, rekao je Nakhutin.

Ljeto na Dalekom istoku započelo je u neobičnim uvjetima. Proljeće je bilo vlažnije nego inače, što je uzrokovalo u početku višu razinu vode u rijekama, kasnije pogoršanu obilnim kišama.

Bez obzira na uzrok rekordnih poplava na tom području, kažu znanstvenici da su godine istraživanja potrebne za definiranje uloge globalnog zatopljenja.

Ministar za razvoj Dalekog istoka Viktor Ishayev rekao je da je jedna od preventivnih mjera protiv budućih poplava poboljšanje dugoročne znanstvene prognoze za poplave, uključujući i njihovu povezanost s klimatskim promjenama.

Međutim, praksa pokazuje da u Rusiji elementarne nepogode ne služe kao poticaj za veća državna ulaganja u znanost. Vlada će  više vjerojatno fokusirati svu pozornost na rješavanje krize nego istražiti uzroke, tako da neizravna potpora znanstvenicima nije značajna.

Chuprov  kaže kako je državnivremenski centar napredovao tako da se počne govoriti o globalnom zatopljenju, što je neutralno tijelo i nema političku težinu.

“Centar je u zamci. Vidi da stvari nisu uredu i da teorije o uzrocima imaju temelja, no njegovi su rezultati u sukobu s industrijom nafte i plina”, rekao je Chuprov. “Čak i ako postoji 10 puta više poplava, situacija se neće promijeniti. Na jednoj strani ljestvice su obični ljudi, as druge strane poslovi vrijedni  multi-milijune dolara”, dodao je.

Viši dužnosnici koriste prirodne katastrofe u svoju korist, tvrdeći da su razlozi da pumpaju više novca u poduzeća u državnom vlasništvu ili pod kontrolom države.

Postojeće hidroelektrane pomogle bi smanjiti štete od poplava na Dalekom istoku, rekao je Jevgenij Dod, šef kompanije u djelomično državnom vlasništvu RusHydro.

Dod je dodao da veliki dijelovi rijeke Amur su još uvijek neregulirani, što dovodi do periodičnog katastrofalne poplave, te da nove hidroelektrane moraju biti izgrađene kako bi se spriječilo buduće poplave.

Dvije hidroelektrane stanice su sada u izgradnji u regiji Amur, a druge četiri su u fazi projektranja, iako ekolozi kažu da su takvi projekti su štetni za okoliš.

“Vlasti su vjerojatno priznale da je globalno zatopljenje dio problema dok se gospodarska kriza čini da je nužnim za njih kako bi promijenili ekološku praksu zemlje“, rekao je Chuprov.

« Vrati se na prethodnu stranicu